SNEKI
EVOLUCIJA
Prema navodima znanstvenika prvi organizmi nisu ostavili nikakav trag u stijenama, "pretpostavlja se, s jedne strane zbog nepostojanja čvrstih mineraliziranih dijelova," s druge strane vjeruje se da su stijene prošle kroz više metamorfoza i da zbog dugog vremena koje je proteklo od njihovog izumiranja nemamo ostatke prvih organizama. Ishodištima života smatraju se plitke vode. Evolucija se može objasniti kao
"skup znanstvenih teorija i hipoteza o nastanku života, o zakonima i putovima postupnoga razvoja živoga svijeta;
razvoj organizama od jednostavnih prema složenima." [5]
Na slici je prikazana teorija evolucije.
DARVINIZAM
"U prirodi svaka vrsta rađa više jedinki nego što se može održati na životu." Upravo zbog ovog dolazi do borbe za opstanak, gdje preživljavaju oni koji su se bolje prilagodili okolišu. [9]
Mikoevolucija-"sadrži manje sukcesivne promjene u genskoj zalihi određene populacije od jedne do druge generacije. Procesi mikroevolucije vode stvaranju novih vrsta, odn. populacija. Glavni je faktor izolacija."[9]
"Makroevolucija je iznad razine vrste, a karakterizira ju dijeljenje ili fragmentacija, koja dovodi do postanka i razvoja većeg broja adaptivnih tipova."[9]
Na slici je prikazan Charles Darwin.
MILLER-UREYEV EKSPERIMENT
Za svoj eksperiment Miller je koristio smjesu plinova za kakve je vjerovao da su se nalazili prvobitno na Zemlji, sastavljenu od amonijaka, metana, vodika i vodene pare. Ovi plinovi ne bi reagirali sami od sebe u prirodnom okruženje, stoga je on uveo stimulaciju. Miller je zagrijavao ovu mješavinu na 100 stupnjeva. "Na kraju tjedna Miller je analizirao tvari koje su se formirale na dnu posude i uočio da je stvoreno par aminokiselina koje sačinjavaju osnovne gradivne elemente proteina." Ovaj eksperiment izazvao je burne reakcije, međutim Miller je uspio dobiti saom neke organske molekule koje su se nalazile i prvobitno na Zemlji. [8]
Na slici je prikazan Millerova pokus.
POČETAK
ABIOGENEZA
Među najvažnijim pitanjima biologije i znanosti općenito je kako je nastao život na Zemlji.
Još od antike pa sve do 17. stoljeća smatralo se da niži organizmi mogu nastati iz anorganske prirode. To je smatrao i Aristotel koji je smatrao da se crvolike životinje i neke ribe mogu razviti iz mulja pomoću sunčeve svjetlosti. Ta je teorija pala u zaborav nakon što je dokazano da muha nastaje iz jajašaca. [1]
TEORIJA STVORITELJA
Prva i najčešća teorija o postaku života na Zemlji u koju ljudi vjeruju jest da ja svijet i sve živo na svijetu stvorio određeni stvoritelj.
Prema ovoj teoriji sve što je živo, živo je jer je netko natprirodan tako htio. Prema Bibliji svijet je stvoren u 6 dana, prvi dan stvoreno je nebo i zamlja, drugi dan se nebo razdvojilo od zemlje, treći dan stvoreno je kopno i biljke, četvrti dan stvoreno je Sunce, peti Mjesec i zvijezde, a šesti dan stvorene se ptice, čovjek i kopnene životinje.[2]
ŽIVOT IZ SVEMIRA
Među svim teorijama ova je definitivno najbizarnija. Ova teorija nam govori da život nije uopće započeo na našem planetu, već da je došao iz svemira, točnije sa Marsa. Kako to objašnjavaju znanstvenici? Oni smatraju da su se spore i drugi oblici života prenijeli nakon eksplozije kamenja na Marsu na Zemlji. Druga strana znanstvenika smatra da je život došao iz udaljenih dijelova galaksnije, no ako je to i točno postavlja se pitanje porijekla tih života koji su doputovali do nas.[3]
KATASTROFA
Zagovaratelji ove teorije nam govore da je Zemlju pogodila kataklizma uslijed koje je uslijedila reakcija spojeva i neorganskih tvari, i tako je došlo do organske tvari. [4]
ISPOD POVRŠINE ZEMLJE
Najnovija istraživanja duboke biosfere pokazalo je da su se prvi organizmi pohavili ispod površine Zemlje, a ne na njezinoj površini. Znanstvenici su otkrili mikrobe koji žive i reproduciraju se 5 kilometara ispod površine Zemlje. Prema mišljenjima nekih, ti organizmi su preživjeli u potpunoj izolaciji milijunima pa čak i milijardama godina. "Jedna je studija duboke biosfere pokazala da ovi mikrobi, koji su genetički slični iako žive na različitim stranama svijeta, stvaraju posebnu životnu zajednicu ispod površine." Pretpostavlja se da ti organizmi imaju zajedičko pretka koji je živio prije 3.5 milijarde godina. [7]
Slika prikazuje unutrašnjost Zemlje.
LITERTURA
enciklopedija.hr Abiogeneza. Dostupno 03.06.2017. na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=138#top
24sata.hr 5 antičkih teorija o porijeklu života: U koju ideju vjerujete? Dostupno 03.06.2017. na http://www.24sata.hr/lifestyle/5-antickih-teorija-o-porijeklu-zivota-u-koju-ideju-vjerujete-410841
24sata.hr 5 antičkih teorija o porijeklu života: U koju ideju vjerujete? Dostupno 03.06.2017. na http://www.24sata.hr/lifestyle/5-antickih-teorija-o-porijeklu-zivota-u-koju-ideju-vjerujete-410841
24sata.hr 5 antičkih teorija o porijeklu života: U koju ideju vjerujete? Dostupno 03.06.2017. na http://www.24sata.hr/lifestyle/5-antickih-teorija-o-porijeklu-zivota-u-koju-ideju-vjerujete-410841
Evolucija života na Zemlji. Dostupno 03.06.207. na www.ss-prirodoslovna-tehnicka-st.skole.hr/wp.../04/Evolucija-života-na-Zemlji.doc
Evolucija života na Zemlji. Dostupno 03.06.207. na www.ss-prirodoslovna-tehnicka-st.skole.hr/wp.../04/Evolucija-života-na-Zemlji.doc
dnevnik.hr [2013.] Život ipak nije nastao NA Zemlji, već... Dostpuno 03.06.2017. na http://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/znanstvenici-dosli-do-novih-saznanja-o-nastanku-zivota-na-zemlji---314550.html
http://nacija.hr Miller-Ureyev eksperiment kao dokaz kemijske evolucije? Ni najmanje! Dostupno 03.06.2017. na http://nacija.hr/2015/05/20/urey-millerov-eksperiment-kao-dokaz-kemijske-evolucije-ni-najmanje/
enciklopedija.hr Darvinizam. Dostupno 05.06.2017. na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=13955